Camino de Santiago sve je poznatije iskustvo hodočašća koje otkriva sve veći broj ljudi po svijetu i kod nas. No odakle sad žute strelice na sve više mjesta po Hrvatskoj? Zar nije jedini “pravi Camino” onaj od Pirineja (St. Jean Pied de Porta) do Santiago de Compostele?
Da bi našli odgovor na ovo pitanje vratimo se na početak cijele priče u 813.. godinu. Tada je naime pustinjak Pelagije na noćnom nebu vidio svjetla koja su na “polju zvijezda” (Campus stellae – Compostela) pokazivala lokaciju grobnice Svetog Jakova (Saint Jago . Nalaz je potvrdio lokalni biskup Teodomiro koji je pozvao prvog hodočasnika – kralja Alfonsa II. Kralj se zaputio prema svetištu iz svoje prijestolnice u Oviedu, a ruta kojom je došao danas je poznata kao Camino Primitivo (nije primitivni nego početni/izvorni Camino).
Uskoro su počeli dolaziti i hodočasnici iz cijele Europe. Prvo su se kretali uz sjevernu obalu Španjolske, rutom koja je danas poznata kao Camino del Norte. Kako je muslimanska vlast u Španjolskoj slabila a kršćanska jačala, tako su hodočasnici počeli koristiti i malo južniju rutu, preko Burgosa i Leona, danas poznatu kao Camino Frances. Camino je ubrzo postao toliko popularan da je 1138. izdan putopis i turistički vodič – Codex Calixtinus.
Srednjovjekovni hodočasnici nisu imali kartu rute, kreditne kartice, planinarsku odjeću i obuću, ergonomske ruksake i niz stvari koje danas uzimamo zdravo za gotovo. Dolazili su iz cijele Europe, od svog kućnog praga pješice do Santiaga i pješice nazad kući.
Tijekom srednjeg vijeka tako je nastala europska mreža Camino ruta, koje vode prema Santiago de Composteli, i koje su danas u većoj mjeri obnovljene.
A kakve veze s Caminom ima Hrvatska?
Hrvati su od davnih dana u Europi poznati kao hodočasnici. Toliko da i Dante u svojoj Božanstvenoj komediji ima lik hodočasnika Hrvata. Tako su Hrvati bili i među prvim Camino hodočasnicima. Još od 1203. godine zabilježeno je kako djeluju hrvatske Bratovštine Sv. Jakova koje pomažu hodočasnicima na putu iz Hrvatske za Santiago de Compostelu. U muzeju hodočašća u Francuskoj izložena je hodočasnička pelerina “slavonica” . Camino hodočasnici iz Hrvatske imali su i posebne porezne olakšice, a postojao je i običaj “per anima mea” (za moju dušu) gdje su bogate plemkinje plaćale hodočasnicima da mole za njihove duše na putu za Santiago de Compostelu.
Skupina hrvatskih Camino entuzijasta okupljena u Bratovštinu Svetog Jakova odlučila je obnoviti ovu bogatu hrvatsku Camino tradiciju.
Nakon postupka certifikacije u Nadbratovštini Sv. Jakova koja djeluje pri svetištu u Santiago de Composteli Bratovština je postala i službeni hrvatski predstavnik u ovoj krovnoj Camino instituciji. Izrađena je hrvatsku hodočasnička putovnica koja je službeno odobrena za korištenje na Camino rutama. Nastavljena je srednjovjekovna tradicija pružanja pomoći i savjeta hodočasnicima. I pokrenut je projekt obnove srednjovjekovnih Camino ruta kroz Hrvatsku.
Grubi pravci Camino rute kroz Hrvatsku određeni su nakon mapiranja većine hrvatskih svetišta Svetog Jakova. Kada se spoje na karti, dobiva se logičan pravac koji vodi prema Sloveniji, Italiji i dalje prema Santiagu. Kako je riječ o prilično zahtjevnom projektu Bratovština ga je koncipirala na temelju podjele cjelovite rute na zasebne dionice koje, u suradnji sa lokalnom samoupravom i turističkim zajednicama, razvija kao zasebne tematsko – turističke proizvode.
Tako je počeo Camino Krk kao pilot projekt, zatim Camino Imota, Camino Podravina, Camino Šibenik … i dalje se nastavlja sa novim dionicama gdje lokalni partneri iskazuju interes.
Cilj projekta nije samo obnova Camino ruta kroz Hrvatsku i postavljanje putokaza. Cilj je potaknuti što veći broj hodočasnika različitih naroda i svjetonazora da i u Hrvatskoj osjete taj posebni “Camino doživljaj” ; življenja u sadašnjem trenutku, unutarnjeg mira i barem malo jasnijim odgovorima na bitna životna pitanja.
Kojim Putem koračati? Što je Istina? Kakav Život živjeti?